Psihološka strana sporta by Filip Gospodnetić: Život jedne karijere

Početak karijere

Neki ljudi posvete cijeli svoj život istoj karijeri, neki svojevoljno mijenjaju karijeru nekoliko puta, a treći odaberu karijere koje neminovno kratko traju. Profesionalni sportaši čine posljednju skupinu ljudi, a prema Law Insider-u i US Legal-u profesionalni sportaši su sportaši plaćeni za bavljenje sportom. Njihova karijera stoga počinje potpisivanjem profesionalnog ugovora, koji je rezultat dugogodišnjeg rada i truda.

Albert Bandura, socijalni psiholog koji je proučavao kako ljudi uče jedni od drugih je opazio da učenje iz tuđeg ali i vlastitog iskustva može pomoći ljudima osvijestiti mogu li se ponašati na određeni način (Bandura, 2014). Ako ljudi spoznaju da imaju kapacitete ponašati se onako kako žele, i da to ponašanje vodi ostvarivanju postavljenih ciljeva, nastave se tako ponašati (Bandura, 2014). Socijalni psiholozi takve percepcije o vlastitom ponašanju nazivaju samoefikasnost i očekivanje ishoda, te su usko povezane s osjećajem kontrole koji ljudi imaju nad time što rade. Skupljanje pozitivnih iskustava, postizanje željenih ciljeva i imanje kontrole nad njima može voditi prema odluci da se postane profesionalni sportaš.

Trajanje karijere

Trajanje sportske karijere je teško predvidivo, jer na njenu duljinu utječe i vrsta sporta kojom se osoba bavi, s time što se u različitim sportovima vrhunac postiže u različitoj životnoj dobi. Primjerice, olimpijske ritmičke gimnastičarke najbolje rezultate postižu u dobi od 18 godina, a olimpijski jedriličari ili biciklisti u dobi od 31 godinu (Longo, Siffredi, Cardey, Aquilino, & Lentini, 2016). U sportovima izdržljivosti, poput dugoprugaškog trčanja, najbolji rezultati se ostvaruju u srednjim tridesetim godinama života (Longo et al., 2016).

Trajanje karijere ovisi i o sportaševom zdravlju, vlastitoj odluci da se prestane baviti sportom, podršci koju mu pružaju institucije, obitelj i sportski klubovi u kojima igraju. S obzirom na to da karijere sportaša koji se bave različitim sportovima, ali i karijere sportaša koji se bave istim sportom mogu trajati različito dugo, može se postaviti sljedeće pitanje – što osoba treba imati na umu kada se odlučuje započeti profesionalnu sportsku karijeru? Ne postoji jednoznačan odgovor na ovo pitanje, ali moguće je naznačiti smjernice važne za donošenje odluke o ulasku u profesionalnu sportsku karijeru.

Plan B je uvijek dobra ideja

Profesionalne sportske karijere mogu se podijeliti na dvije grube kategorije. Prva je regularna sportska karijera, a druga je dualna karijera (Pallarés, Azócar, Torregrosa, Selva, & Ramis, 2011). Regularna sportska karijera, koja se u engleskom govornom području naziva single career znači da se osobe odluče baviti sportom do sportske mirovine. Dualna karijera, koja se u engleskom govornom području naziva dual career, znači da istovremeno uz sportsku karijeru osoba radi ili se školuje (Subijana, Barriopedro, & Conde, 2015). Budući da profesionalna sportska karijera oduzima jako puno vremena, dualna karijera zahtijeva iznimne vještine upravljanja vremenom, što predstavlja glavni izazov uspješnom upravljanju ovakvim karijerama (Subijana et al., 2015). Unatoč ovim izazovima, sportaši koji imaju dualne karijere imaju više izbora kada se približavaju sportskoj mirovini nego sportaši koji su se samo bavili sportom.

U nekim slučajevima poput Španjolske (Subijana et al., 2015), Francuske ili Švedske (Stambulova, Stephan, & Jäphag, 2007), institucije, inicijative ili udruge podržavaju profesionalne sportaše kako bi se uspješno suočili s izazovima dualne karijere. Iako su ovo rijetki slučajevi u kojima sportaši dobivaju podršku, ovi sustavi pružaju podršku samo sportašima koji postižu vrhunske sportske rezultate, a ne i sportašima čiji rezultati nisu vrhunski (Stambulova et al., 2007).

Kako završava karijera?

Sportaševa karijera može završiti dobrovoljno ili nedobrovoljno, neovisno je li ona bila dualna ili se sportaš bavio isključivo sportom. Glavni razlog za nenadani prekid karijere su ozljede, a reakcije na iznenadnu sportsku mirovinu su raznolike. Mogu biti emocionalne i ponašajne, a sportaši se s njima nose tako da se usredotoče na vlastite emocije, ponekad na rješavanje problema, a ponekad kombiniraju ove dvije strategije.

Najpozitivnije reakcije na sportsku mirovinu imaju sportaši koji su dobrovoljno prekinuli karijeru i ogledaju se kao izražavanje pozitivnih emocija, zadovoljstvom vlastitim životom i sportskom karijerom (Stambulova, Alfermann, Statler, & CôTé, 2009). Dualna sportska karijera olakšava prijelaz iz sporta u sportsku mirovinu. Znanje i vještine stečene obrazovanjem i radom olakšavaju tranziciju u novu karijeru i otvaraju mogućnosti postavljanja novih životnih ciljeva nad kojima osoba ima kontrolu.

Nedobrovoljan i iznenadan prekid sportske karijere rezultira negativnim emocijama, korištenjem neprikladnih strategija suočavanja sa stresom, narušenim zdravljem i gubitkom kontrole nad događajima u životu. Međutim, nakon adekvatne podrške sportaši mogu napraviti uspješnu tranziciju u ne-sportske karijere, što se naziva odgođena tranzicija (Stambulova et al., 2009).Ako se sportaši ne prilagode novonastalim promjenama mogu razviti ovisnosti ili psihičke poremećaje i tada im je potrebna stručna psihološka pomoć (Stambulova et al., 2009).

Zaključno o karijerama

Sportašima koji su imali dualne karijere bilo potrebno više vremena da završe fakultet (Subijana et al., 2015), ali su unatoč tome imali veće obrazovne ciljeve i dodatno se obrazovali nakon završenog fakulteta. Ostvarivanje uspješne sportske karijere je zahtjevno, a ako ona uključuje paralelno obrazovanje ili dodatan rad, karijera postaje još zahtjevnija. Bez obzira na to, ulaganje u dodatne resurse poput obrazovanja ili povremenog posla može uvelike pomoći osobi da izgradi uspješan život nakon završetka sportske karijere.

Literatura

Bandura, A. (2014). Social cognitive theory of moral thought and action. In Handbook of moral behavior and development (pp. 69–128). Psychology Press.

Longo, A. F., Siffredi, C. R., Cardey, M. L., Aquilino, G. D., & Lentini, N. A. (2016). Age of peak performance in olympic sports: A comparative research among disciplines. Journal of Human Sport and Exercise, 11(1), 31–41.

Pallarés, S., Azócar, F., Torregrosa, M., Selva, C., & Ramis, Y. (2011). Modelos de trayectoria deportiva en waterpolo y su implicación en la transición hacia una carrera profesional alternativa.(Athletic career models in water polo and their involvement in the transition to an alternative career). Cultura_Ciencia_Deporte, 6(17), 93–103.

Stambulova, N., Alfermann, D., Statler, T., & CôTé, J. (2009). ISSP position stand: Career development and transitions of athletes. International Journal of Sport and Exercise Psychology, 7(4), 395–412.

Stambulova, N., Stephan, Y., & Jäphag, U. (2007). Athletic retirement: A cross-national comparison of elite french and swedish athletes. Psychology of Sport and Exercise, 8(1), 101–118.

Subijana, C. L. de, Barriopedro, M., & Conde, E. (2015). Supporting dual career in spain: Elite athletes’ barriers to study. Psychology of Sport and Exercise, 21, 57–64.

O autoru:

Filip Gospodnetić je diplomirani psiholog. Bavi se analizom podataka, zanima ga strojno učenje i prati blogove o data sciencu. Sport tumači iz psihološke i socijalno-psihološke perspektive, a svoja opažanja argumentira analiziranim podacima.