"The New Generation of Thinking"

Za stručne i educirane profesionalce u sportskim organizacijama i događajima!

Pobjeda nema cijenu by Filip Gospodnetić


Objavljeno:  11.06.2020.   
Podijelite:

Filip Gospodnetić

5/5/2020

Natjecanje je sve

Posljednji ples, ESPN-ova serija koja opisuje osvajanje šestog naslova prvaka Chicago Bullsa donosi drukčiju perspektivu na odnose unutar najbolje košarkaške ekipe devedesetih godina 20. stoljeća. Michael Jordan, tada najveća košarkaška zvijezda u jednoj epizodi je rekao: “Svaki put kad izađem na teren želim pobijediti. Izluđuje me kada ne pobjeđujem.” Natjecanje na terenu, ali i izvan terena je bio njegov životni stil.

Profesionalni sportaši su kompetitivni po prirodi, neki su kompetitivniji od drugih ali se svi bore za pobjedu na utakmici i bolji plasman na ljestvici. Michael Jordan je bio jedinstven po svojoj kompetitivnosti koja je postigla gotovo mitski status. Njegova izražena želja za natjecanjem je imala značajnog utjecaja na sportski uspjeh i kontroverzne poteze izvan košarkaškog terena.

Hiperkompetitivnost i njezini suigrači

Hiperkompetitivnost je osobina ličnosti koju karakterizira nekontrolirani poriv za natjecanjem i pobjedom po svaku cijenu. Njome se postiže i zadržava zadovoljavajuća slika o sebi, a karakterizira ju manipuliranje i ponižavanje drugih u različitim situacijama. Hiperkompetitivnost je usko povezana s raznim drugim karakteristikama, kao što su narcizam, makijavelizam, potreba da se bude najbolji u svemu, traženje uzbuđenja ili različita nekonvencionalna ponašanja.

Narcizam proizlazi iz odgoja u najranijem djetinjstvu koje je obilježeno iznimnom disciplinom. Da bi prevladao osjećaj inferiornosi i neadekvatnosti, pojedinac počne maštati o uspjehu i moći koju može doseći stalnim nadmetanjem s drugima tako da sam sebi postavlja visoke i teško ostvarive ciljeve. Budući da žele biti najbolji u svemu što rade, pojedinci postanu razočarani i nezadovoljni sami sobom.

Hiperkompetitivne osobe su često makijavelistički nastrojene. To znači da imaju izražene negativne emocije prema drugima, te njima manipuliraju koristeći se lažima i prevarama. Stalno žele kontrolirati druge ljude, a kada to ne mogu postavljaju brojne zahtjeve ili obvezuju druge na različite radnje. Iako ne traže uzbuđenja koja proizlaze iz adrenalinskih aktivnosti poput brze vožnje ili skakanja s padobranom, hiperkompetitivne osobe su sklone različitim nekonvencionalnim ponašanjima poput neumjerenog kockanja.

Dominacija nad svakim protivnikom

Jordanovo ponašanje na sportskom terenu se može objasniti i konceptom socijalne dominacije, odnosno crtom ličnosti koja opisuje pojedinčevu težnja za jasnom hijerarhijom među grupama. Osoba izražene socijalne dominacije želi biti na vrhu strogo definirane hijerarhije među grupama. U natjecanju postoji jasna hijerarhija između pobjednika i gubitnika, pa ova osobina ličnosti može biti adaptivna u sportskom okruženju.

Međutim, osobe koje vjeruju u strogu hijerarhiju su sklone nasilju nad drugima, kako bi dali legitimitet svojem uvjerenju o društvenom poretku. One pokazuju izraženo tjelesno i verbalno nasilje, manipuliraju drugima ili uništavaju imovinu. Jordanov trash talk ili unošenje u lice i guranje na terenu su ponašanja kojima se protivnika želi staviti u podređeni položaj u natjecateljskoj hijerarhiji.

Dominirati se ne mora samo nad sportskim ekipama, već se može dominirati i protiv pojedinaca i ne-sportskih grupa. Na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992., sponzor opreme je bila tvrtka Reebok. Jordan je imao ugovor s Nikeom, i nevoljko je nosio odjeću drugog proizvođača. Znajući da će ga svi gledati na dodjeli odličja odjevenog u Reebok trenirku, logo ove tvrtke je prekrio američkom zastavom.

Igranje izvan terena

„Mrzio sam ih, a ta mržnja postoji i danas“, rekao je Jordan o Detroit Pistonsima od kojih je gubio u finalima doigravanja istočne konferencije krajem osamdesetih godina 20. stoljeća. Niti tada, a niti u ESPN-ovoj seriji nije lijepo govorio o Isaiah Thomasu, najboljem igraču Pistonsa. Thomas nije bio dio Dream Teama u Barceloni 1992. godine, a Jordan je u seriji argumentirao da nije utjecao na odluku o neuključivanju Thomasa u ekipu.

Uzmemo li u obzir da je makijavelizam dio hiperkompetitivnosti, koji je obilježen ponižavanjem drugih ljudi, pretpostavka o Jordanovom uplitanju u isključivanje Thomasa iz Dream Team ekipe se čini opravdanom. Međutim, da bi se ona pokazala istinitom, potrebno je više od pukog objašnjavanja pred kamerama tko je nešto napravio.

Zaključak

Za hiperkompetitivne osobe igra nikad ne staje, i igra se na svim terenima – od sportskog igrališta do rasprave s vulkanizerom o kvaliteti automobilskih guma. Hiperkompetitivnost može biti sredstvo za prikrivanje vlastitih nesigurnosti, a vrlo uska specijalizacija i fokus u jednom području poput košarke, služi za ostvarenje moći, uspjeha i statusa. Dok u jednom području takav pristup može biti produktivan, u drugom ne mora. U pozadini uspjeha mogu biti narušeni međuljudski odnosi ili nezadovoljstvo ostvarenim rezultatima koliko god oni bili dobri. Opravdano je diviti se tuđim uspjesima, ali je dobro znati da uspjesi dolaze uz određenu cijenu. Nju je platila osoba koja je postigla vrhunski rezultat kao i ljudi iz njene okoline.

Preporuke za daljnje čitanje

Christie, R., & Geis, F. L. (2013). Studies in machiavellianism. Academic Press.

Goodboy, A. K., Martin, M. M., & Rittenour, C. E. (2016). Bullying as a display of social dominance orientation. Communication Research Reports, 33(2), 159–165.

Homey, K. (1950). Neurosis and human growth, w. W. Norton; Company, New York, 195o.

Horney, K. (2013). Our inner conflicts: A constructive theory of neurosis (Vol. 17). Routledge.

Pratto, F., Sidanius, J., Stallworth, L. M., & Malle, B. F. (1994). Social dominance orientation: A personality variable predicting social and political attitudes. Journal of Personality and Social Psychology, 67(4), 741.

Ryckman, R. M., Thornton, B., & Butler, J. C. (1994). Personality correlates of the hypercompetitive attitude scale: Validity tests of horney’s theory of neurosis. Journal of Personality Assessment, 62(1), 84–94.

Partneri
Europska asocijacija za sportski menadžment

Hrvatska olimpijska akademija

Hrvatski olimpijski odbor

Sport Business Chain

UP Energy Beverages

Galaxy travel agency

Međimursko veleučilište u Čakovcu

Koestlin

Hrvatska udruga profesionalnih sportaša

Sophico

Visoka poslovna škola PAR

Visoka škola Aspira

Kineziološki fakultet u Zagrebu