Davanje prioriteta ljudskim pravima u sportu, ključ je snažnog i održivog oporavka

Objavljeno: 07.12.2020.

Podijelite:

by Ivana Pranjić

Međunarodni dan ljudskih prava

10. prosinca 1948. Generalna skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR). Ona predstavlja zajednički standard postignuća za sve nacije i prvi put iznosi temeljna ljudska prava koja se moraju univerzalno štititi.

“Nema mira bez razvoja, nema razvoja bez mira, niti trajnog mira ili održivog razvoja bez poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona.” – Bivši zamjenik glavnog tajnika UN-a, General Jan Eliasson

Trenutno pitanje odnosa sporta i zaštite ljudskih prava nikada nije bilo više na dnevnom redu međunarodne sportske politike. Ovo povećano zanimanje odražava integralnu ulogu koju sport igra u svim našim životima; univerzalnost sporta dobro se podudara s univerzalnošću Deklaracije o ljudskim pravima. Implementiranje dubokog razumijevanja i kulture ljudskih prava u sportu na svim razinama povećat će vjerodostojnost organiziranog sporta, ali također će pomoći u konsolidaciji okvira potrebnog za sport da bi donio koristi kao što su zdravlje, jednakost i uključivanje te obrazovanje. Na taj način sport može postati pokretač održivog razvoja i pomoći u postizanju međunarodno priznatih ciljeva održivog razvoja (SDG).

Kao i u društvu općenito, sva prava sadržana u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima mogu, na ovaj ili onaj način, biti u pitanju u kontekstu sporta. Nije teško pronaći primjere pitanja ljudskih prava koja se odnose na doping i manipulaciju sportskim natjecanjima, na funkcioniranje sportskih organizacija, trening i uvjete rada sportaša, način organizacije sportskih natjecanja, usmjeravanje ponašanja navijača kao i kršenja povezana sa zlostavljanjem, nasiljem i diskriminacijom u bavljenju sportom.

Tijekom Ministarske konferencije EPAS-a (Enlarged Partial Agreement on Sport) 2018. podržana je Međunarodna deklaracija o ljudskim pravima i sportu (Tbilisijska deklaracija). Tbilisijska deklaracija, poznata i kao Međunarodna deklaracija o ljudskim pravima i sportu, prepoznaje odgovornost koju sportski pokret ima za zaštitu ljudskih prava, navodeći da mora postojati obveza „uvođenje ciljeva ljudskih prava u čitav životni ciklus glavnih sportskih događaja, počevši od postupka nadmetanja i uključujući planiranje trajnog pozitivnog nasljeđa.”

“Jasno je da je promicanje vrijednosti sporta, zdravog načina života u društvu i prava na bavljenje fizičkom aktivnošću sada potrebnije no ikad. Taj proces bi trebao biti vođen brigom o zaštiti ljudskih prava…” – EPAS

Nedavno objavljeni radni plan EU-a za sport 2021.-2024. također daje prioritet zaštiti djece u sportu, priznajući važnost utvrđivanja univerzalnih ljudskih prava u zaštiti maloljetnika, kao i prepoznajući sposobnost sporta u olakšavanju ciljeva održivog razvoja.

Jedan od glavnih ciljeva ovog Plana rada Europske unije za sport upravo jest jačanje sporta kao temelj integriteta i vrijednosti u EU. Dokument daje priznanje sportu u postizanju sveukupnih političkih prioriteta EU-a, a posebno ciljeva različitih drugih područja politike kao što su obrazovanje, zdravstvo, mladi, socijalna pitanja, inkluzija, jednakost, ravnopravnost spolova, urbani i ruralni razvoj, prijevoz, okoliš, turizam, zapošljavanje, inovacije, održivost, digitalizacija i gospodarstvo; te da bi ta područja politike mogla podržati promicanje sporta na temelju međusektorske suradnje.

Odlukom 16. Ministarske konferencije nadležne za sektor sport koja je održana 7.12.2020., poštivanje ljudskih prava zasigurno će biti ugrađeno u revidiranu Europsku sportsku povelju. Posljednjih godina važnost utjecaja privatnih organizacija na svijet sporta potaknula je raspravu o odgovornosti tvrtki u pogledu ljudskih prava. Sportske organizacije, koje imaju značajan utjecaj i predstavljaju značajan dio aktivnosti, nisu iznimka od ovih očekivanja: sloboda medija, borba protiv diskriminacije, pravo na privatnost, sloboda izražavanja, sloboda okupljanja i udruživanja, pravo na zdravlje – većina prava i sloboda mogu biti ugrožena u području sporta.

Međunarodni olimpijski odbor pokrenuo je Webinar seriju „Safeguarding in Sport“ za nacionalne olimpijske odbore, podižući svijest o važnoj temi zaštite sportaša i olakšavajući provedbu inicijativa te okupljanjem stručnjaka iz cijelog sportskog spektra za postizanje rezultata informativne i interaktivne zajednice.

Priznavanje vitalnog odnosa sporta i ljudskih prava velik je korak naprijed, ali mora se osigurati podizanje svijesti o tom pitanju i da se smjernice politike, koje su razvile međunarodne organizacije, šire, provode i nadgledaju u cijelom svijetu.

Tema ovogodišnjeg Dana ljudskih prava, „Oporavi se bolje“ (Recover better), obrađuje važnost ljudskih prava u sportu u svjetlu pandemije COVID-19. Provedba i zaštita ljudskih prava, u svim sektorima presudna je za napore na oporavku jer je devastacija koju je donio Coronavirus razotkrila sustavne nejednakosti, diskriminaciju i iskorištavanje. Pandemija je naglasila jednostavnu istinu: svijet koji je predan pravima svih, svijet je koji je bolje pripremljen za rješavanje nepredviđenih kriza.

U sportu se moramo pozabaviti tim nejednakostima, jamčeći primjenu standarda ljudskih prava, dok traje oporavak u post-COVID klimi. Stavljanje ljudskih prava svakog pojedinca u prvi plan naše obnove pomoći će nam da izgradimo svijet koji je jači i održiviji.

Ova godina svjedoči o vrijednostima poput suosjećanja i globalne solidarnosti. Iskoristimo sada ljudska prava kao sredstvo protiv nejednakosti i diskriminacije te kao sredstvo za traženje zdravlja, sigurnosti i slobode, koje nam može pomoći da se bolje oporavimo.

#RecoverBetter #HumanRightsDay