"The New Generation of Thinking"

Za stručne i educirane profesionalce u sportskim organizacijama i događajima!

Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju! (ideje.hr)


Objavljeno:  25.05.2019.   
Podijelite:

Doc. dr. sc. Tomislav Globan imao je čast otvoriti konferenciju “Izazovi hrvatskog sporta” izlaganjem o tome koliko Hrvatska zapravo ulaže u sport i kakve efekte na ishode na tržištu rada imaju zemlje koje ulažu daleko više od nas. Podaci su i više nego iznenađujući.

Tekst je objavljen na web stranici ideje.hr 2018. godine, a mi ga, povodom gostovanja uvaženog profesora Tomislava Globana na konferenciji  “Izazovi hrvatskog sporta”, objavljujemo i na našim stranicama.

Profesor Tomislav Globan analizirao je podatke Eurostata koji se iznenađujuće razlikuju od dojma o tome koliko se javnog novca troši na sport, kulturu, religiju, civilne udruge itd. Područje je svakako vrijedno daljnjeg razjašnjavanja.

Eurostat je nedavno na svojim internetskim stranicama objavio zanimljivu grafiku o državnoj potrošnji u zemljama Europske unije. Prema njihovim podacima, Hrvatska je među europskim rekorderima po potrošnji opće države (svih razina vlasti) na rekreaciju, kulturu i religiju.

U tu kategoriju ulaze izdaci države za sport i rekreaciju, knjižnice, muzeje, kazališta, usluge javnog emitiranja (npr. TV i radio), religijske organizacije i rad za opće dobro.

Po zadnje dostupnim podacima za 2016. godinu (podaci za 2017. izlaze na proljeće 2019.), Hrvatska je na ove kategorije proračuna trošila 1,8 posto BDP-a, po čemu smo na trećem mjestu u Europskoj uniji!

Slika 1 pokazuje da su više od Hrvatske trošili samo Mađarska i Estonija, a iza nas su mnogo razvijenije zemlje poput Finske, Nizozemske, Austrije, Švedske, Njemačke, UK-a ili Irske, ali i bogate nečlanice EU-a poput Norveške i Švicarske. Upravo je Irska zemlja s najnižim izdacima za kulturu, religiju i sport s 0,6% BDP-a. Prosjek Europske unije je 1% BDP-a.

Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata

Međutim, Eurostat se u toj objavi nije doticao strukture ovih izdataka. Stoga smo se pozabavili analizom postoje li neke značajnije razlike po pitanju izdataka države za rekreaciju, kulturu i religiju razdvojimo li ih na zasebne kategorije. Prema Eurostatovoj metodologiji, izdaci za rekreaciju, kulturu i religiju dijele se na sljedeće potkategorije:

  • Rekreacija i sport
  • Kultura
  • Javno emitiranje
  • Religija i rad za opće dobro

Postoje i kategorije „Istraživanje i razvoj u rekreaciji, kulturi i religiji“ te „Ostali izdaci vezani za rekreaciju, kulturu i religiju“, no kod njih riječ je o vrlo malim iznosima u usporedbi s četiri prethodno navedene kategorije. Stoga ćemo ih za potrebe ovog teksta zanemariti.

Slika 2 donosi usporedbu glavnih kategorija izdataka u 2016. godini te je odmah vidljivo kako postoje značajne razlike u zastupljenosti. Izdaci za kulturu bili su najveći i iznosili su 2,4 milijarde kuna, a prati ih religija i rad za opće dobro s 2 milijarde kuna državnih izdataka. Na javno emitiranje (u kojoj je daleko najveća stavka HRT) otišlo je 1,3 milijarde kuna, a izdaci za rekreaciju i sport iznosili su uvjerljivo najmanje – samo 221 milijun kuna.

Izvor: Eurostat

Ove brojke same po sebi ne moraju značiti niti da se troši puno niti da se troši malo. Potrebno ih je staviti u kontekst te usporediti s izdacima ostalih zemalja za ove kategorije, naravno sve u relativnim omjerima gdje se u obzir uzima i BDP zemalja.

Rekreacija i sport

U ovu stavku ulazi potrošnja države na sportsku infrastrukturu – igrališta, atletske staze, dvorane, borilišta, bazene, golf terene, ali i infrastrukturu za rekreaciju u parkovima, na plažama, kampovima, kupalištima, itd. Uključene su i potpore, krediti i subvencije za potporu sportskim ekipama i individualnim sportašima, kao i troškovi administriranja sportskih djelatnosti i natjecanja. Detaljan opis što ulazi u svaku od kategorija moguće je vidjeti u ovom dokumentu. Primjerice, izdaci koji su potrošeni za izgradnju sportskih dvorana za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. nisu uključeni u ovu stavku.

Po potrošnji opće države (i lokalna i regionalna i središnja država su uključene u izračun), Hrvatska za sport i rekreaciju izdvaja najmanje od svih država Europske unije! Hrvatska je tijekom 2016. za ove namjene potrošila mizernih 0,06 posto BDP-a, manje čak i od Malte koja ulaže 0,09 posto (Slika 3).

Rekorderi po pitanju ulaganja u sport i rekreaciju su Mađari s 1,12% BDP-a, a slijede ih bogati Švedi, Francuzi, Luksemburžani, Nizozemci…, ali s upola manjim iznosom od Mađara.

Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata

Za očekivati je da će zemlja što je ekonomski razvijenija više sredstava izdvajati za sport i rekreaciju. Slika 4 uistinu i potvrđuje da postoji pozitivna korelacija između BDP-a per capita i potrošnje EU država na ovu kategoriju izdataka. Hrvatska spada među najsiromašnije članice Europske unije, no očito je i da čak i za tu nisku razinu ekonomskog razvoja poprilično jako odskačemo po pitanju očekivanih ulaganja u sport i rekreaciju.

Ugrubo govoreći, očekivana razina izdataka za sport i rekreaciju za zemlju na našoj razini razvoja trebala bi biti oko 0,25 posto BDP-a. To znači da bi se očekivana godišnja izdvajanja trebala učetverostručiti, odnosno porasti na razinu od oko 900 milijuna kuna. To bi i dalje bilo osjetno ispod europskog prosjeka, ali bi barem bilo na razinama primjerenijim za našu razinu ekonomskog standarda.

Napomena: na grafikonu nisu Luksemburg, Irska i Mađarska zbog ekstremnih vrijednosti. Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata

Kultura

U izdatke za kulturu ulaze operativni troškovi knjižnica, muzeja, galerija, kazališta, izložbenih prostorija, spomenika, povijesnih znamenitosti, zooloških i botaničkih vrtova, ali i održavanja koncerata, produkcije filmova i predstava te troškovi potpora, kredita i subvencija umjetnicima i drugim „kulturnjacima“.

Za razliku od sporta, u ovoj kategoriji Hrvatska pripada u vrh Europske unije. S 0,69 posto BDP-a (2,4 milijarde kuna) nalazimo se na petom mjestu u EU-u, ispred svih najbogatijih zemalja članica, a iza Estonije, Mađarske, Latvije i Malte (Slika 5).

Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata

Javno emitiranje

U ovoj kategoriji Hrvatska se nalazi još više na ljestvici EU zemalja. S 0,38 posto BDP-a (1,3 milijarde kuna) nalazimo se na drugom mjestu u Uniji po troškovima javnog emitiranja (Slika 6). To je više nego dvostruko viša razina potrošnje u odnosu na prosjek EU-28, a samo su u Mađarskoj izdaci za ovu stavku u relativnom iznosu viši od hrvatskih. Primjerice, švedska država za usluge javnog emitiranja troši samo 0,01 posto svog BDP-a, a na toj razini su i Francuzi.

Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata

Pod troškove javnog emitiranja ubrajaju se operativni troškovi i troškovi izgradnje i nabave infrastrukture, opreme za TV i radio emitiranje, troškovi tiska različitih vrsta publikacija, izrada materijala za javno emitiranje, troškovi pribavljanja vijesti i drugih informacija, troškovi distribucije objavljenih djela i materijala, itd.

Religija i rad za opće dobro

I na kraju, još jedna kategorija u kojoj je Hrvatska u samom vrhu Europske unije, a to su izdaci države za religiju i rad za opće dobro. Tu su razlike u odnosu na prosjek EU-a još drastičnije jer hrvatska na ovu potkategoriju troši 0,56 posto BDP-a, što je deset puta više od prosjeka EU-28 (0,05 posto). Ponovno je ispred nas jedino Mađarska, a u zemljama poput Švedske, UK-a i Portugala potrošnju nije moguće niti izraziti bez treće decimale iza nule.

Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata

U ovu kategoriju izdataka, prema Eurostatu, ulaze operativni troškovi i troškovi prostorija za religijske i usluge općeg dobra, plaće klera i drugog osoblja u religijskim institucijama, troškovi potpora, kredita i subvencija za potporu civilnih udruga, udruga mladih, organizacija iz područja socijalne pomoći, sindikata i političkih stranaka.

Podatke o preciznoj raspodjeli troškova između religijskih organizacija, civilnih udruga, političkih stranaka i svih ostalih primatelja sredstava koji potpadaju u ovu kategoriju na način kako ih klasificira Eurostat teško je naći javno. Prema programskoj klasifikaciji državnog proračuna Ministarstva financija koja je dostupna ovdje, na troškove ugovora RH sa Svetom Stolicom, Komisiju za odnose s vjerskim zajednicama i naknada Katoličkoj Crkvi za oduzetu imovinu odlazi oko 300 milijuna kuna godišnje. Iz izvora koje objavljuje Ministarstvo financija, ispada da je to tek manji dio od ukupnih oko 2 milijarde kuna izdataka države za kategoriju „religija i rad za opće dobro“.  No, kao što je rečeno, kategorije izdataka koje javno objavljuje Ministarstvo financija i kategorije koje objavljuje Eurostat nisu u potpunosti usporedive, pa je teško govoriti s visokim stupnjem sigurnosti o konkretnoj strukturi ovih izdataka.

Umjesto zaključka

Premda su Eurostatovi podaci na prvu sugeriraju da je Hrvatska u samom europskom vrhu po pitanju ukupnih izdataka države na rekreaciju, kulturu i religiju, izgleda da to ne vrijedi za sve potkategorije. Dok smo u potrošnji države na javno emitiranje, kulturu i religijske i civilne organizacije u samom europskom vrhu, iznad najrazvijenijih zemalja sa zapada i sjevera Europe, po pitanju potrošnje na sport i rekreaciju neobjašnjivo smo uvjerljivo posljednji.

I dok su ulaganja u sport obrnuto proporcionalna rezultatima koje hrvatski sportaši postižu u svjetskoj konkurenciji, ona su nažalost proporcionalna pokazateljima zdravlja nacije, poput očekivanog trajanja života (Slika 8). Hrvatska se nalazi točno na regresijskom pravcu, što znači da je očekivano trajanje života u Hrvatskoj (koje je među najnižima u EU) točno onakvo kakvo bi se i očekivalo s obzirom na to koliko ulažemo u sport i rekreaciju.

Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata i UN-a

Preuzeto: http://ideje.hr/hrvatska-zemlja-sporta-otkrivamo-koliko-u-usporedbi-s-eu-zemljama-hrvatska-izdvaja-javnog-novca-za-sport-kulturu-javno-emitiranje-i-religiju/?fbclid=IwAR3aU15iZyBLlacTOKg6SaGeKd5cEAYVTjWQVaRgiik3vLM6r0QOPduvETU – www.ideje.hr

Partneri
Europska asocijacija za sportski menadžment

Hrvatska olimpijska akademija

Hrvatski olimpijski odbor

Sport Business Chain

UP Energy Beverages

Galaxy travel agency

Međimursko veleučilište u Čakovcu

Koestlin

Hrvatska udruga profesionalnih sportaša

Sophico

Visoka poslovna škola PAR

Visoka škola Aspira

Kineziološki fakultet u Zagrebu