"The New Generation of Thinking"

Za stručne i educirane profesionalce u sportskim organizacijama i događajima!

Bundesligaški sustav Regel 50+1


Objavljeno:  16.04.2020.   
Podijelite:

Kakav je Vaš stav o bundesligaškom Regel 50+1 sustavu upravljanja klubovima, te smatrate li da bi isti sustav bio pogodan za implementaciju u hrvatske klubove?

ODGOVOR

Dietmar Hopp, ime je koje se proteklih mjesec dana redovito spominje kako u svjetskim tako i u domaćim medijima. U nama svježem slučaju, Hopp se pojavljuje u ulozi mogućeg junaka svjetskih razmjera. Naime, Hopp tvrdi kako je njegova biofarmaceutska kompanija CureVac blizu otkrivanja cjepiva protiv trenutno najvećeg svjetskog neprijatelja, virusa COVID-19. Živi bili pa vidjeli! U onom drugom, već pomalo zaboravljenom slučaju, Hoppovo ime izgara u plamenu po nogometnim stadionima diljem Njemačke uz brojne uvrede gnjevnih navijača. Isti taj mogući svjetski junak Dietmar Hopp, u očima je malenog navijača iz Njemačke, omraženi bogataš u pokušaju privatizacije jednog kluba te simbol komercijalizma u modernom nogometu.

I tu dolazimo do snage samog bundesligaškog sustava upravljanja klubovima Regela. Za običnog Nijemca, Regel nije još samo jedan u nizu različitih i mogućih načina upravljanja klubom. Regel je simbol koji ističe temeljne vrijednosti njemačke nogometne tradicije koje se očituju u održavanju povezanosti između navijača, lokalne zajednice i njihovog kluba te u svojevrsnom revoltu prema modernom nogometu u kojemu je na prvom mjestu novac i zarada. U svojoj definiciji Regel je sustav upravljanja nogometnim klubovima u Njemačkoj čije je temeljno pravilo 50%+1, što preneseno znači da neovisno o vlasničkoj strukturi kluba većinski udio zadržavaju upravo navijači, odnosno članovi kluba. Klubovi zadržavaju mogućnost da iz udruge građana izdvoje profesionalnu sportsku sekciju i registriraju ju kao dioničko društvo, no većinski udio i u takvom ustrojstvu zadržavaju upravo sami članovi. Ovakav model upravljanja klubom omogućuje navijačima da neposredno sudjeluju, temeljem članskih prava, u raznim vlasničkim strukturama kluba, no isto tako daje i mogućnost privatnim investitorima da steknu određeni vlasnički udio u klubu, što za klub predstavlja dodatni priljev kapitala. Same udruge članova u svojim statutima osiguravaju ostvarenje vlastitih članskih prava koja svoju konkretizaciju dobivaju pri odabiru vodećih upravljačkih struktura u klubu. Glavna skupština, kao tijelo u kojoj pravo glasa imaju svi punoljetni članovi, stječe primat u takvim upravljačkim strukturama kao vrhovno odlučujuće tijelo.

I tako nakon prikaza općepoznatih činjenica o Regelu  dolazimo do našeg subjektivnoga mišljenja o njemu samom. U skladu s njemačkom nogometnom tradicijom i povijesti, Regel je za njemačke prilike trenutno savršen sustav upravljanja klubovima. Jedan je od nezaobilaznih dijelova identiteta njemačkog nogometa, njegove nogometne baštine i tradicije. On povezuje nogometni puk sa voljenim klubom u jednu organsku cjelinu čije su važne stanice upravo navijači, a ujedno on navijačima pruža i zaštitnu funkciju. Za razliku od npr. NBA u kojem vlasnik franšize ima mogućnost svojim neograničenim ovlastima promijeniti čitavu kulturu određene franšize (promjena lokacije kluba, grb itd.). Regel sprječava privatne investitore da svojim kapitalom utječu na dugogodišnju tradiciju i identitet kluba. On predstavlja svojevrsni okvir njihovog djelovanja.

Upravo zato će i ljudi, poput gospodina Hoppa s početka teksta, usprkos svojim neupitnim životnim uspjesima i poslovnim sposobnostima, iznimno teško postati većinskim vlasnikom jednog bundesligaškog kluba te će njemački nogometni puk svaki pokušaj istog okarakterizirati kao izravno nepoštivanje njihove nogometne tradicije i osuditi ga. Ako ćemo sagledati širu sliku: u Bundesligi se igra izrazito kvalitetan i atraktivan nogomet, klubovi su financijski stabilni te veoma uspješno posluje s visokim prihodima, njemački klubovi i reprezentacija ostvaruju vrhunske rezultate. Sve su to pokazatelji uspješnosti Regel sistema. No najveći uspjeh Regela su upravo sami navijači, a nogomet je ipak igra koja se prvenstveno igra zbog navijača i zabavljanja nogometnog puka. Stadioni su ispunjeni do zadnjeg mjesta te je Bundesliga već godinama u prosjeku najgledanija liga Europe.

Poslije svih ovih ukrasnih i pohvalnih epiteta posvećenih Regel sistemu dolazimo i do drugog dijela pitanja, a to je mogućnost primjene nečega iznimno uspješnog u Njemačkoj na same hrvatske prilike,odnosno njegovu implementaciju u hrvatski sustav upravljanja klubovima. Za početak treba naglasiti kako uzevši u obzir određene specifičnosti i različitosti svakog područja, nešto što je iznimno uspješno npr. u Njemačkoj ne mora nužno postići jednaki uspjeh u Hrvatskoj. Postoje brojni elementi koji mogu neposredno ili posredno utjecati na takvu postavljenu tezu (nogometna tradicija Hrvata, infrastruktura, broj stanovnika, platežna moć itd.). Mišljenja smo kako je Regel sistem trenutačno ima dosta prepreka za implementaciju u Hrvatskoj. Da li je problem u samom Regelu ili u nama to prosudite sami. Općenito u Hrvatskoj su temeljne strukture upravljanja klubovima udruge građana ustrojene prema Zakonu o udrugama i sportska dionička društva koja se osnivaju, djeluju i prestaju djelovati sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Naravno hrvatski klubovi, uz određene modifikacije Zakona o sportu, i njegovom implementacijom imaju sve predispozicije da budu ustrojene i uspješne po uzoru na njemački Regel sistem.

Hrvati su kao narod za razliku od Nijemaca mnogo popustljiviji prema ovakvim slučajevima te ljudi kao što su naš dragi gospodin Hopp, s početka teksta, i slični postaju pravilo, a ne iznimka od tog pravila. Nadalje Regel je sistem upravljanja u kojem broj članova i navijača izravno utječe na financijsku moć samog kluba. Nemoguće je očekivat uspjeh takvog sistema u klubu čije utakmice posjećuje uža igračeva rodbina i pokoji malo bolji prijatelj. Također komercijalne djelatnosti i marketinške aktivnosti klubova su na iznimno niskom nivou, a također klubovima ne ide u prilog ni zastarjela infrastruktura. Zbog svega navedenog učestala je pojava da utakmice hrvatskih prvoligaša pohodi oko stotinjak ljudi, a navijači su načelno nezainteresirani u aktivnostima klubova.

Smatramo kako je za opstanak i određenu financijsku stabilnost klubova neophodan privatni kapital. Sportska dionička društva u kojima navijači zadržavaju određeni udio u strukturi kluba je što se tiče upravljanja dobro zamišljena opcija za hrvatske prilike. No i tu nailazimo na problem koji se očituje u tome da se u upravne odbore klubova izabiru ljudi čija struka jednostavno ne pruža dovoljno znanja kako bi se uspješno nosili sa izazovima vođenja jednog modernog nogometnog kluba (psiholozi, sociolozi, liječnici itd.). Po nama bi puno bolja i kvalitetna opcija bila kada bi direktor kluba, dakako kompetentan za obavljanje poslova sportskog upravljanja, slagao tim stručno osposobljenih ljudi s potrebnim znanjima za obavljanje funkcija na koja se postavljaju unutar nogometnih klubova, dok bi se članovi upravnih odbora, izabrani od strane članova kluba, premjestili u nadzorni odbor kao jedna viša, nadgledna instanca rada direktora i njegova stručnog i profesionalnog tima.

Regel je svakako za njemačke prilike izvrstan sistem upravljanja bundesligaških klubova. Klubovi su financijski stabilni, stadioni puni, a ujedno je i simbol njemačke borbe protiv „modernog nogometa“.

Da li Regel još nije spreman za nas ili mi za njega, to prosudite sami…

Partneri
Europska asocijacija za sportski menadžment

Hrvatska olimpijska akademija

Hrvatski olimpijski odbor

Sport Business Chain

UP Energy Beverages

Galaxy travel agency

Međimursko veleučilište u Čakovcu

Koestlin

Hrvatska udruga profesionalnih sportaša

Sophico

Visoka poslovna škola PAR

Visoka škola Aspira

Kineziološki fakultet u Zagrebu