"The New Generation of Thinking"

Za stručne i educirane profesionalce u sportskim organizacijama i događajima!

Uloga identiteta u sportskom uspjehu by Filip Gospodnetić


Objavljeno:  30.04.2020.   
Podijelite:

by Filip Gospodnetić

Identitet ili identiteti

Bobi i Rudi su bili prijatelji od djetinjstva. Bobi je bio dobar u sportu i od osnovne škole se bavio različitim sportovima. Kad bi ga pitali da kaže nešto o sebi, Bobi se uvijek predstavljao kao sportaš. Rudi nikad nije bio zainteresiran za sport. U osnovnoj je školi volio likovni pa je za sebe govorio da je slikar. U srednjoj školi je zavolio matematiku pa je govorio da je matematičar. Upisao je glumačku akademiju pa se tijekom studija predstavljao kao student, a nakon studija, na početku karijere kao glumac. Nakon otvaranja vlastitog kazališta, počeo je prijavljivati EU projekte radi financiranja rada kazališta pa se predstavljao kao menadžer. Dok je Rudi gradio svoju glumačku i menadžersku karijeru, Bobi je napredovao u rangovima natjecanja, odlazio u inozemstvo da bi izgradio sportsku karijeru. Imao je različite uspone i padove, ali činjenica da je sebe doživljavao sportašem mu je pomogla da uporno radi na ostvarivanju sportskih ciljeva.

Bobi i Rudi su i dalje ostali dobri prijatelji. Bobi je odlazio na Rudijeve kazališne predstave, a Rudi je odlazio na Bobijeva sportska natjecanja. Obojica su se umirovili relativno rano. Bobi jer se ozlijedio pa se nije mogao baviti sportom, a Rudi jer se obogatio izvodeći svoju predstavu u najvećim svjetskim kazalištima. Kada su pitali Bobija i Rudija da se predstave, Rudi bi se predstavio kao pasivni prihodaš, jer je zaradio toliko novca da može živjeti od kamata koje dobiva na glavnicu. Bobi nije znao kako bi se predstavio.

Fluidnost identiteta

Budući da svaki čovjek istodobno pripada različitim grupama, kao njihov pripadnik može razviti više identiteta. Grupe mogu biti različite po svojoj važnosti, pa su neki identiteti važniji od drugih. Rudi je mijenjao poimanje samoga sebe tijekom vremena, dok Bobi nije. U tome nema ništa loše, jer su to uobičajeni procesi vezani za socijalni identitet, koji označava doživljaj samoga sebe, a povezan je s grupom kojoj pojedinac pripada (Tajfel 1982). Doživljavamo li sami sebe kao sportaša, slikara, matematičara, studenta, glumca, menadžera ili pasivnog prihodaša ovisi o nekoliko čimbenika.

S obzirom na to da se svatko želi vidjeti u pozitivnom svjetlu, osobe biraju grupe u kojima će se dobro osjećati i u kojima će razvijati pozitivnu sliku o sebi (Tajfel 1982). U određivanju važnosti identiteta važnu ulogu ima proces identifikacije s grupom, što znači da se pojedinac poistovjeti s njom. Kada se netko identificira s grupom kojoj pripada, internalizira grupna pravila ponašanja pa ona postaju vlastiti obrasci ponašanja. Ako je osoba na temelju pripadnosti grupi, identifikacije s njom i internalizacijom ponašanja izgradila pozitivnu sliku o sebi, razvijeni socijalni identitet može prevladati nad ostalim socijalnim identitetima, baš kao što je identitet sportaša prevladavao kod Bobija.

Rudi je imao više socijalnih identiteta tijekom života, što nije loše. To znači da je Rudi mijenjao interese, postajao pripadnikom novih grupa, više ili manje se poistovjetio se s njima i tražio grupe u kojima je doživljavao samoga sebe na pozitivan način.

Identitet sportaša i uspjeh u karijeri

Osoba koja pripada grupi sportaša na temelju koje stekne pozitivnu sliku o sebi, može razviti socijalni identitet sportaša. Socijalni identitet omogućava pojedincu da uspješno funkcionira u svojoj okolini što se može dobro vidjeti u sportu. Sportaši sa jako izraženim sportskim identitetom su imali bolje sportske uspjehe i bili su privrženiji treniranju nego sportaši sa slabo izraženim sportskim identitetom (Erpič, Wylleman, and Zupančič 2004).

Izraženi sportski identitet ne mora uvijek biti adaptivan za neke situacije u kojima se sportaš zatekne kao što je neočekivani prekid sportske karijere. Sportaši koji su se naglo prestali baviti sportom, a imali su jako izražen sportski identitet su imali više poteškoća u prilagodbi životu nakon sporta nego oni sportaši koji nisu imali izražen sportski identitet (Erpič, Wylleman, and Zupančič 2004).

Nedovoljno planiranje alternativne, ne-sportske karijere za vrijeme trajanja sportske karijere doprinosi otežanoj tranziciji u ne-sportski način života. Grove i suradnici (1997) su utvrdili da su sportaši sa izraženim sportskim identitetom skloni neplaniranju karijere kojom bi zamijenili sportsku karijeru, te ih je više strah donositi odluke vezane za život nakon sportske karijere.

Unatoč tome što sportaši visoko izraženog sportskog identiteta nisu skloni planiranju života i karijere nakon sporta, pokazalo se da ovi sportaši, u odnosu na one koji imaju slabo izražen sportski identitet više traže instrumentalnu i emocionalnu socijalnu podršku (Grove, Lavallee, and Gordon 1997). Sportašima koji naglo završe sportske karijere je potrebna velika emocionalna podrška da bi se prilagodili novonastalim promjenama, pa je traženje podrške adaptivan mehanizam prilagodbe.

Je li kraj karijere ujedno i kraj identiteta

Kraj sportske karijere ne mora biti i kraj sportskog identiteta. Budući da se karijere mogu mijenjati, baš kao što se mogu mijenjati identiteti, osoba uvijek može postati članom neke druge, ne-sportske grupe, poistovjetiti se s njom, usvojiti njene obrasce ponašanja i prilagoditi se novonastalim životnim okolnostima. Sportski identitet ne mora nestati, može biti manje izražen, te izaći u prvi plan tijekom rekreativnog sportskog događaja.

Ako sportski identitet ostane istaknut nakon završetka karijere, ponašanje tipično za ovaj identitet ne mora biti adaptivno u novom životnom kontekstu, što može voditi različitim teškoćama. To mogu biti negativne emocije, korištenje neprikladnih strategija suočavanja sa stresom, narušeno zdravlje ili gubitak kontrole nad događajima u životu (Stambulova et al. 2009). Uz adekvatno traženje socijalne i emocionalne podrške, ovakve poteškoće se mogu prevladati.

Strategija koju se više preporuča za bezbolniju tranziciju između karijera, neovisno o tome kako do nje dolazi, je ulaganje u dodatne resurse, poput obrazovanja ili dodatnog posla. Na takav se način osigurava pripadnost drugim grupama, poput studenata ili zaposlenika u nekoj industriji, na temelju čega se može lakše razviti novi socijalni identitet koji može zamijeniti sportski identitet.

Zaključak

Pandemija virusa COVID-19, zbog kojeg su otkazani svi veliki sportski događaji u 2020. godini je brojne sportaše prisilila da se umirove. Olimpijske igre i svjetska prvenstva su događaji na kojima sportaši žele završiti svoje karijere, a sada moraju razmišljati o alternativnim, ne-sportskim karijerama. Upravo zato je svijest o pozitivnoj i negativnoj ulozi sportskog identiteta na uspjehe u sportu i izvan njega važna da osoba uspješno funkcionira u različitim sferama svog života. Iako je sportski identitet u nekoj fazi sportaševog života neizmjerno važan, sportaši moraju moći umanjiti važnost toga identiteta i istaknuti važnost drugih identiteta kako bi se prilagodili neizbježnim promjenama.

Literatura

Erpič, S Cecić, Paul Wylleman, and Maja Zupančič. 2004. “The Effect of Athletic and Non-Athletic Factors on the Sports Career Termination Process.” Psychology of Sport and Exercise 5 (1): 45–59.

Grove, J Robert, David Lavallee, and Sandy Gordon. 1997. “Coping with Retirement from Sport: The Influence of Athletic Identity.” Journal of Applied Sport Psychology 9 (2): 191–203.

Stambulova, Natalia, Dorothee Alfermann, Traci Statler, and JEAN CôTé. 2009. “ISSP Position Stand: Career Development and Transitions of Athletes.” International Journal of Sport and Exercise Psychology 7 (4): 395–412.

Tajfel, Henry. 1982. “Social Identity and Intergroup Relations. Cambridge Univ.”

O autoru:

Filip Gospodnetić je diplomirani psiholog. Bavi se analizom podataka, zanima ga strojno učenje i prati blogove o data sciencu. Sport tumači iz psihološke i socijalno-psihološke perspektive, a svoja opažanja argumentira analiziranim podacima.

Partneri
Europska asocijacija za sportski menadžment

Hrvatska olimpijska akademija

Hrvatski olimpijski odbor

Sport Business Chain

UP Energy Beverages

Galaxy travel agency

Međimursko veleučilište u Čakovcu

Koestlin

Hrvatska udruga profesionalnih sportaša

Sophico

Visoka poslovna škola PAR

Visoka škola Aspira

Kineziološki fakultet u Zagrebu